Kako će funkcionirati projekt?

Četvero ljudi koji su odabrani putem selekcijskog postupka pokrenutoga 2021. godine, ušli su u simuliranu „marsovsku kuću“ površine oko 160 m2 koja je izrađena uz pomoć 3D pisača. Oni će tamo provesti godinu dana, u uvjetima bliskima onima koje će na Marsu imati prvi astronauti – imat će ograničene resurse i opremu koja će ponekad zatajiti, komunikacija sa “Zemljom” bit će uz odgodu, a kontrola misije priredit će im i druge ometajuće čimbenike, kakvi se očekuju u svemirskim misijama.

Zadaci simuliranih astronauta i NASA-e

Simulirani astronauti će imati i radne zadatke, obavljat će simulirane “svemirske šetnje”, uzgajat će voće i povrće, održavati svoju nastambu te provoditi znanstvene eksperimente. Za svo vrijeme boravka u ovom okruženju, NASA će bilježiti njihove fizičke i kognitivne karakteristike, kako bi mogli analizirati kakav je utjecaj takvog boravka na ljude, tj. njihovo mentalno i fizičko zdravlje, izvedbu zadataka i slično.

Zanimljivo je istaknuti da bi se upravo uz pomoć 3D pisača jednog dana na Marsu trebale izrađivati ljudske nastambe. A s obzirom na to da znamo kakve NASA uspjehe postiže, biti će zanimljivo vidjeti rezultate ove simulacije i hoće li se i kada to stvarno primjenjivati na Marsu.

Cilj projekta i dokumentarac

Koordinator projekta, brazilski istraživač Yuri Sanada je kao glavni cilj projekta istaknuo izrađivanje karte rijeke i dokumentiranje bioraznolikosti. Istraživači planiraju snimiti i dokumentarni film o svojoj ekspediciji.

Sanada, koji sa suprugom Verom upravlja tvrtkom za produkciju filmova Aventuras, rekao je da je desetak ljudi u prošlosti proputovalo uzduž cijele Amazone, ali nitko s ovakvim namjerama.

Nedoumice oko dužine Amazone

Guinnessova knjiga rekorda titulu za najdužu rijeku dodijelila je rijeci Nil. A Enciklopedija Britannica donosi podatak da je Nil dugačak 6650 kilometara, a Amazona, koju mjere od izvora rijeke Apurimac u Peruu, 6400 kilometara.

S druge strane, američki neuroznanstvenik i istraživač James “Rocky” Contos je 2014. godine ponudio alternativnu teoriju prema kojoj Amazona počinje nešto dalje, kod rijeke Mantaro na sjeveru Perua. Ako se ispostavi da je Contos u pravu, to će značiti da je Amazona 77 kilometara duža nego što su geografi ranije mislili.

Plan ekspedicije

Jedna skupina, koju će voditi Contos će putovati splavima nizvodno Mantarom. Druga skupina će jahati konje uz obale Apurimaca s francuskom istraživačicom Celine Cousteau, unukom legendarnog oceanografa Jacquesa Cousteaua.

Na mjestu gdje se rijeke spajaju, Sanada i dvoje drugih istraživača će započeti najduži dio putovanja u trima posebno izrađenima kanuima s motorima, koji rade na sunčevu energiju i pedale, a opremljeni su senzorom za mjerenje udaljenosti.

Bude li ekspedicija uspješna, moguće je da će biti ponovljena na Nilu. Možemo reći da se svakako veselimo vidjeti rezultate ekspedicije, i nadamo se da ćemo napokon dobiti odgovor, koja je rijeka stvarno veća.

Nalazi se na otoku Borneu

Pinanga subterranea pridružuje se više od 2500 vrsta palme poznatih znanosti, od kojih čak polovici prijeti izumiranje. Palma se može pronaći razasuta po prašumama zapadnog Bornea, prelazeći državne granice od Sarawaka u Maleziji do Kalimantana u Indoneziji.

Palma dobro poznata mještanima

Ova nova vrsta palme je dobro poznata mještanima tropskog otoka Bornea u jugoistočnoj Aziji koji vole grickati njezin jarkocrveni, slatki i sočni plod. Unatoč tome što je dobro poznata mještanima, znanstvena zajednica potpuno je previdjela vrstu i to je istaknulo potrebu za užom suradnjom s domorodačkim zajednicama.

Malezijski botaničar prvi upozorio znanstvenike na prisutnost biljke

Koautor studije Paul Chai, malezijski botaničar i imenjak vrste palme Pinanga chaiana je prvi upozorio znanstvenike na pristutnost biljke. On se prvi puta susreo s palmom 1997. godine dok je čistio gusto lišće koje je okruživalo mladu palmu kako bi ju bolje snimio. Primijetio je da je bilo nekoliko biljaka, ali samo jedna s plodovima.

Bez Paula bi znanstvenici vjerovatno samo prošli pokraj palme

Jedan od znanstvenika iz Kewa, Benedikt Kuhnhauser, je rekao kako bi bez dojave malezijskog kolege dr. Paula Chaia vjerojatno ovu uzbudljivu novu vrstu zamijenili za neuglednu sadnicu palme i prošli pokraj nje. Kuhnhauser je zajedno sa svojim kolegama, Peterom Petoem i Williamom Bakerom ponovno posjetio rezervat za divlje životinje Lanjak Entimau 2018. godine. Tada su prikupili nekoliko primjeraka palme za znanstveno istraživanje.

Nevjerojatno rijedak slučaj geoflorije

Kuhnhauser je ovo otkriće opisao kao nevjerojatno rijedak slučaj geoflorije, a to je podzemno cvjetanje i prvi poznati primjer te vrste u cijeloj obitelji palmi. Zaključio je da je ovo doista otkriće koje se događa jednom u životu.

Složit ćeš se da trebamo posebno pohvaliti malezijskog botaničara Paula Chaia, koji se prvi put sreo s palmom davne 1997. godine i upozorio znanstvenike, koji bi bez njega, kako su i sami rekli, vjerojatno samo prošli kraj palme.

Potpuno očuvani brodolom na dubini od 50 metara

Iz Ministarstva su u priopćenju istaknuli da je riječ o potpuno očuvanom do sada neotkrivenom brodolomu koji leži na dubini od 50 metara i koji je jedan od najranijih, potpuno očuvanih brodoloma na istočnoj obali Jadrana.

Pronađen tijekom podvodne vježbe

Brodolom je pronađen tijekom zajedničkih aktivnosti uvježbavanja protuminskih ronitelja Flote Hrvatske Ratne mornarice i Ratne mornarice Talijanske Republike, koje su se odvijale u akvatoriju otoka Hvara. Iz Ministarstva kulture i medija istaknuli su da je ta lokacija podvodne vježbe odabrana s obzirom na prethodne informacije o potencijalnim arheološkim nalazima na tom području.

Podvodni arheolozi Ministarstva kulture i medija Saša Denegri i Sveučilišta u Splitu Tea Katunarić Kirjakov obavili su zarone i utvrdili da je riječ o nalazištu iz 3. stoljeća prije Krista.

Najavljena arheološka istraživanja brodoloma

Iz Ministarstva su priopćili da će buduća arheološka istraživanja utvrditi točan kontekst, rasprostiranje i karakteristike lokaliteta, na osnovu čega će biti doneseni planovi za njegovu zaštitu, konzervaciju i prezentaciju. Ali svakako možemo istaknuti ovo nevjerojatno otkriće kao veliki uspjeh ronitelja.

Kozmonauti imaju iskustva u svemirskim šetnjama

Iz NASA-e su izvijestili da je šetnja završila nakon 6 sati i 24 minute. Prema njihovim informacijama, Prokopjev je sedmi put radio u svemiru izvan ISS-a, dok je Petelinu to bila peta svemirska šetnja.

Misija neplanirano produljena zbog oštećenja kapsule

Dvojica spomenutih kozmonauta su zajedno sa NASA-inim astronautom Frankom Rubiom, stigli na ISS ruskom kapsulom Sojuz 21. rujna prošle godine. Oštećenje njihove kapsule uzrokovalo je neplanirano produljenje misije, tako da bi se na Zemlju trebali vratiti kasnije ove godine.

Nalazište fosila

Vecipelta barretti pripada skupini dinosaura biljojeda poznatih kao ankilosauri, a njegovi ostaci pronađeni su u formaciji Wessex na otoku – nalazištu fosila koje datira negdje između 145 i 66 milijuna godina. Vectipelta barretti je drugi oklopljeni dinosaur koji je pronađen na otoku, a prvi je iskopan 1865. godine i nosi ime Polacanthus foxii.

Stuart Pond, istraživač na Odjelu znanosti o Zemlji Prirodoslovnog muzeja rekao je da su gotovo 142 godine svi ostaci s otoka Wight bili pripisani Polacanthus-u foxii, a sada otkrićem nove vrste trebaju sve ponovno provjeriti.

Porijeklo ankilosaura

Istraživači su otkrili da ankilosauri nisu u bliskom srodstvu, iako su nađeni na istom otoku. Novootkriveni dinosaur Vectipelta barretti je uglavnom blisko povezan s nekim kineskim ankilosaurima koji su se slobodno kretali kroz Aziju i Europu prije 145 do 66 milijuna godina, u razdoblju rane Krede.

Svako novo otkriće koje nam otkriva što je sve hodalo zemljom stoljećima unazad je svakako zanimljivo za čuti, i veliki napredak i uspjeh za znanost i čovječanstvo.

Namjena jestive baterije

Ivan je istaknuo da bi ove baterije mogle pomoći u medicini, kontroli hrane i zaštiti zdravlja djece. Istaknuo je neke ideje za koje bi bile potrebne baterije koje su izumili, a to su: indikator koji nam govori je li hrana zapravo sigurna za jelo – umjesto rokova trajanja, mala tableta koja obavi potrebna mjerenja i kasnije se probavi – umjesto gastroskopije i endoskopije. A što se tiče zaštite djece, istaknuo je da je gutanje baterija iz dječjih igračaka jedan od glavnih uzroka smrti djece i da bi taj problem bio riješen sa jestivim baterijama koje ne mogu ugroziti život djece. Za kraj je rekao da istraživači trenutno rade na poboljšanju baterije, reduciranju dimenzija, i da optimizirana verzija ne bi trebala biti veća od trećine sadašnjih dimenzija. S obzirom na sve što je Ivan rekao, svakako će nam biti zanimljivo vidjeti kako će se ovaj izum dalje razvijati i za što će se sve koristiti.

Odgovor na najtemeljitija pitanja znanosti

Objavljen je prvi krug podataka Spektroskopskog instrumenta tamne energije (DESI) koji je sastavljen od 80 terabajta i koji sadrži više od 3500 snimki noćnog neba u razdoblju od šest mjeseci. Upravo su ti podaci bili prvi korak prema mapiranju više od 40 milijuna galaksija, kvazara i zvijezda. Profesor Carlos Frenk s Durhama, član međunarodnog odbora DESI-ja, istaknuo je to kao najambiciozniji pothvat do sada kako bi se pronašli odgovori na neka od najtemeljitijih pitanja u znanosti: od čega je sastavljen naš univerzum, kako je on postao to što je i što donosi budućnost. A vjerujemo da svi želimo saznati odgovor na ta pitanja.

Redovita provjera dovela do novog otkrića

Tijekom provjere, mjerenja i uzorkovanja fecesa živih jedinki plemenite periske pronađenih prošle godine, u sklopu projekta „Očuvanje plemenite periske (Pinna Nobilis) u Jadranskom moru“ pronađene su ove dvije nove plemenite periske. Jedna je visoka 11, a druga 13 centimetara iznad sedimenta. S obzirom da je još trećina njihove ukupne visine u sedimentu, stručnjaci iz veterinarskog instituta pretpostavljaju da su stare između tri i četiri godine. S obzirom na njihovu starost smatraju da su spolno zrele, a činjenicu da su udaljene svega pet metara jedna od druge smatraju preduvjetom za uspješno razmnožavanje.

Patolog i epidemiolog na Hrvatskom veterinarskom institutu te voditelj istraživačkog tima HVI-a, dr. sc. Željko Mihaljević rekao je da je u Hrvatskom djelu Jadrana do sada pronađeno 27 živih jedinki plemenite periske, od toga ih je 9 evidentirano na relativno malom području što im daje nadu da bi se one tijekom ljetnih mjeseci mogle razmnožavati i opstati.

Emitiranje uživo nije prethodno testirano

Prije emitiranja uživo, voditelj operacija svemirskih letjelica u ESA-inom centru za kontrolu misije, James Godfrey je pojasnio da planiraju koristiti staru kameru koja je izvorno planirana za inženjerske svrhe. Ali je napomenuo da ovo nikada nije isprobano, i da bude 100% iskren nije siguran hoće li uspjeti.

Na kraju se pokazalo da je uspjelo. Slike uživo su dolazile otprilike svakih 50 sekundi koliko im je trebalo da se spuste s Marsa. Ako ti je promaknuo prijenos uživo, još uvijek ga možeš pogledati na YouTubeu.

Za kraj bi istaknuli da je zanimljivo gledati napredak tehnologije i što nam sve on donosi, iako ovo nije bio tipičan prijenos uživo, svejedno je bio prvi live prikaz Marsa jer su do sada slike Marsa koje smo gledali bile stare bar nekoliko dana.