Psiholozi nisu liječnici, zato ih ne valja miješati sa psihijatrima. Psiholozi u pravilu rade s potpuno zdravim ljudima koji u svom okruženju trebaju pomoć s izazovima za koje procjenjuju da ih ne mogu prevladati sami.

U zadnje vrijeme uvelike se makla stigma s tog zanimanja, te i djeca u obrazovnim ustanovama sami traže pomoć stručnjaka s kojim mogu prevladati emocionalna stanja ili analizirati kakav događaj koji im unosi nemir. Pošto su psiholozi sve više prisutni i u poslovnom okruženju, najčešće u odjelu ljudskih potencijala, studiji psihologije su uvelike traženi.

Ljudima su sve češće potrebni mentori koji znaju razumjeti njihove emocije, ponašanja, i odnose s obitelji, prijateljima ili kolegama, koji im znaju pomoći da boljim izborima i osobnim promjenama poboljšaju svoj život, obrazovanje ili posao. Bez obzira gdje psiholozi rade, psiholozi temelje svoje prosudbe na pažljivo prikupljenim empirijskim podacima. Provode temeljite intervjue, testove za ispitivanje osobina ličnosti te prikupljene podatke obrađuju statističkim analizama. Na temelju dobivenih analiza, donose sudove o pojedincima ili grupama, predlažu daljnje postupke za rješavanje ljudskih problema i razvoj ljudskih potencijala.

Da bi se odlučili za zanimanje psihologa morate imati interes za ljude i njihovo ponašanje, empatiju, ali i stručna znanja dobivena na preddiplomskim/diplomskim studijima psihologije. Psiholog mora neprestano nadograđivati svoje znanje, pogotovo u užem području kojim se bavi. Važne su razvijene komunikacijske vještine, sposobnost analiziranja, strpljivost u odnosu s ljudima i kreativnost u vođenju ljudi u njihovom usmjeravanju.

Da bi krenuli u program, prvo kao stažist, a nakon stručnog ispita i praktičnog dijela i samostalni strojovođa, prvi uvjet je da završite četverogodišnju srednju školu tehničkog usmjerenja. Nakon toga podvrgavate se strogim pregledima zdravstvene sposobnosti, i to uz provjere svake godine. Osim provjere općega zdravstvenog stanja, provjeravaju se i osjetila sluha i vida s prepoznavanjem boja.

Prije početka rada na poslovima strojovođe jedan od ključnih pregleda su provjera psihičkih sposobnosti uz redovito javljanje psiholozima savjetnicima. Taj pregled obuhvaća ocjenu općih intelektualnih sposobnosti, osobina ličnosti, mentalne brzine, pamćenja, brzine izborne reakcije i emocionalne stabilnosti.

Prema sadašnjim propisima, strojovođe na svojemu radnom mjestu imaju pravo na staž s povećanim trajanjem (tzv. beneficirani staž), i to tako da se 12 mjeseci provedenih na poslovima strojovođe računa kao 18 mjeseci osiguraničkoga staža. Imaju i povećan broj dana godišnjega odmora te dodatak na nepogodne radne uvjete. Uz putnički prijevoz mnogi su zaposleni na industrijskim lokomotivama izvan željeznice. Strojovođe imaju traženo, deficitarno zanimanje, konkurentnih primanja, ali sam posao ima i mnogo mana. Konstantno ste izloženi buci, vibracijama, katkada dimu i neugodnim mirisima te blizini visokoga strujnog napona. Vlakovi voze stalno što znači da strojovođe moraju raditi danju i noću, nedjeljom i blagdanima, a jedna smjena traje između 10 i 12 sati. Posao strojovođe može biti jednoličan i uspavljujući, osobito noću. Vrlo često strojovođe koji nisu u putničkom prijevozu nego u prijevozu tereta čekaju i satima na dostupnost kolodvoru ili trasi. Moguća su noćenja izvan kuće, u prenoćištima za željezničare i strojovođe često imaju problema sa spavanjem i odmorom, a obiteljski život je jako teško organizirati. Odgovornost strojovođa za živote putnika i velika materijalna sredstva koja su im povjerena vrlo je velika, što čini golem stres pogotovo zbog konstantne mogućnosti nesreće na pruzi.