Koji su benefiti?

Prije svega, vrlo očiti benefit studentskog posla je plaća. Kada imaš svoju plaću ne moraš se toliko oslanjati na roditelje, već možeš iz svog džepa financirati fakultet, izlaske i pokriti druge troškove. Ujedno ti to može biti i prilika da uštediš novce, ako ti roditelji nastave pomagati. Kako s novcima, tako se naučiš upravljati i vremenom. Moraš balansirati posao i obaveze koje dolaze sa studiranjem, a uz to i održavati društveni život. To nije jednostavno, ali će ti svakako koristiti u budućnosti.

Studentski posao ti nudi mogućnost da vidiš što te zanima u životu i čime se želiš baviti. Ako uspiješ dobiti posao u svom području studiranja, to je još bolje, jer i prije nego završiš fakultet možeš vidjeti koliko te zanima raditi u toj grani i kako se snalaziš. Naravno, na poslu ćeš vjerojatno biti u komunikaciji s ljudima pa ćeš izvježbati timski rad i razviti društvene vještine.

Ako uspiješ izbalansirati, svakako trebaš dati šansu studentskom poslu uz studiranje, jer ćeš skupiti vrijedne vještine i bolje se pripremiti za život koji je pred tobom. Naravno, nemoj zanemariti fakultet.

UX dizajn je proces unaprjeđivanja pristupačnosti i korištenja nekog digitalnog proizvoda, bilo to mobilne aplikacije ili cockpita aviona, s ciljem da se dobije pozitivno korisničko iskustvo. To se postiže istraživanjem, analizom, skiciranjem i testiranjem skice proizvoda i za svaki od ovih procesa angažman UX dizajnera je golem, a ovisno o veličini projekta, i dugotrajan.

U pravilu UX dizajner se ne bavi toliko vizualnim izgledom i dizajnom, to je područje UI (user interface) dizajnera. UX dizajner prikuplja i analizira podatke, donosi zaključke, zagovara i predlaže načine kako poboljšati korisničko iskustvo na svim razinama. Koristi vještine vizualnog storytellinga kako bi širio prikupljene informacije, surađuje s korisnikom, naručiocem i s ostalim članovima svog tima s ciljem izmjene iskustava i podizanje kvalitete finalnog proizvoda. Alati kojima se služi UX dizajner su vrlo raznoliki i kreativni, koriste se razni načini za izradu persone korisnika, organiziraju se intervjui i fokus grupe s predstavnicima korisnika, anketira, a s prikupljenim podatcima skicira se budući proizvod. Skica se opet testira među samim korisnicima, analizira se svaki segment korištenja, traži se sve što je zbunilo korisnika ili ga odvelo na krivi trag, sve što korisniku nije bilo intuitivno i prilagođeno.

Zanimanje UX dizajnera je vrlo odgovorno. Zamislimo situaciju izrade mobilne aplikacije za internet bankarstvo. U slučaju da je UX dizajner podbacio u svojim analizama i dobivena mobilna aplikacija je nepregledna i odbojna za korištenje, naručioc gubi svoje korisnike.

Termin UX nije nov, osmislio ga je Donald Norman ranih 90-tih. On je označio početak ere u kojoj se umjesto fokusiranja na estetiku mora prvenstveno koncentrirati na potrebe korisnika.

UX dizajn je izuzetno raznolika disciplina koja kombinira aspekte poslovanja, psihologije, istraživanja, tehnologije i dizajna radi poboljšanja cjelokupnog iskustva interakcije između kupca i proizvoda. Zanimanje koje ima moć da mijenja doživljaj korisnika i da usmjerava korisnika na određene radnje.

Psiholozi nisu liječnici, zato ih ne valja miješati sa psihijatrima. Psiholozi u pravilu rade s potpuno zdravim ljudima koji u svom okruženju trebaju pomoć s izazovima za koje procjenjuju da ih ne mogu prevladati sami.

U zadnje vrijeme uvelike se makla stigma s tog zanimanja, te i djeca u obrazovnim ustanovama sami traže pomoć stručnjaka s kojim mogu prevladati emocionalna stanja ili analizirati kakav događaj koji im unosi nemir. Pošto su psiholozi sve više prisutni i u poslovnom okruženju, najčešće u odjelu ljudskih potencijala, studiji psihologije su uvelike traženi.

Ljudima su sve češće potrebni mentori koji znaju razumjeti njihove emocije, ponašanja, i odnose s obitelji, prijateljima ili kolegama, koji im znaju pomoći da boljim izborima i osobnim promjenama poboljšaju svoj život, obrazovanje ili posao. Bez obzira gdje psiholozi rade, psiholozi temelje svoje prosudbe na pažljivo prikupljenim empirijskim podacima. Provode temeljite intervjue, testove za ispitivanje osobina ličnosti te prikupljene podatke obrađuju statističkim analizama. Na temelju dobivenih analiza, donose sudove o pojedincima ili grupama, predlažu daljnje postupke za rješavanje ljudskih problema i razvoj ljudskih potencijala.

Da bi se odlučili za zanimanje psihologa morate imati interes za ljude i njihovo ponašanje, empatiju, ali i stručna znanja dobivena na preddiplomskim/diplomskim studijima psihologije. Psiholog mora neprestano nadograđivati svoje znanje, pogotovo u užem području kojim se bavi. Važne su razvijene komunikacijske vještine, sposobnost analiziranja, strpljivost u odnosu s ljudima i kreativnost u vođenju ljudi u njihovom usmjeravanju.

U slučaju da niste sigurni u kojem poslu biste uživali i ostvarivali svoje potencijale, pametno je na vrijeme otići na profesionalnu orijentaciju. Jedan od alata kojima se služe na orijentaciji je Harrison sustav osobnosti. Ovaj test osmišljen je za mjerenje angažmana, motivacije, vještina te dosadašnjeg iskustva. Mjeri se 175 osobina kojima se identificiraju područja u kojima najviše ulažete sebe, vaše prioritete i ono što volite raditi. Kada ste u poziciji da radite posao koji ističe vaše jake strane, naravno da ćete biti uspješniji i samim time i zadovoljni sobom. Najčešći cilj je testiranjem otkriti paradoksalne parove osobina, koje su uglavnom najjače strane vaše osobnosti. To su osobine koje se čine kontradiktornima, no zapravo su sinergične. Kao primjer možemo staviti osobu koja je introvert, ali voli ljude. Jedan od primjera dobrog izbora budućeg zanimanja za tu osobu su sva zanimanja koja imaju cilj poboljšanje života drugih iz “pozadine” – analitičar, psiholog, UX dizajner, fizioterapeut.

Odluka o izboru karijere jedna je od najvažnijih odluka u vašem životu. Zato je važno da odvojite vrijeme i istražite korisne informacije, a ako imate mogućnost potražite i pomoć stručnjaka profesionalnog usmjeravanja.

Da bi krenuli u program, prvo kao stažist, a nakon stručnog ispita i praktičnog dijela i samostalni strojovođa, prvi uvjet je da završite četverogodišnju srednju školu tehničkog usmjerenja. Nakon toga podvrgavate se strogim pregledima zdravstvene sposobnosti, i to uz provjere svake godine. Osim provjere općega zdravstvenog stanja, provjeravaju se i osjetila sluha i vida s prepoznavanjem boja.

Prije početka rada na poslovima strojovođe jedan od ključnih pregleda su provjera psihičkih sposobnosti uz redovito javljanje psiholozima savjetnicima. Taj pregled obuhvaća ocjenu općih intelektualnih sposobnosti, osobina ličnosti, mentalne brzine, pamćenja, brzine izborne reakcije i emocionalne stabilnosti.

Prema sadašnjim propisima, strojovođe na svojemu radnom mjestu imaju pravo na staž s povećanim trajanjem (tzv. beneficirani staž), i to tako da se 12 mjeseci provedenih na poslovima strojovođe računa kao 18 mjeseci osiguraničkoga staža. Imaju i povećan broj dana godišnjega odmora te dodatak na nepogodne radne uvjete. Uz putnički prijevoz mnogi su zaposleni na industrijskim lokomotivama izvan željeznice. Strojovođe imaju traženo, deficitarno zanimanje, konkurentnih primanja, ali sam posao ima i mnogo mana. Konstantno ste izloženi buci, vibracijama, katkada dimu i neugodnim mirisima te blizini visokoga strujnog napona. Vlakovi voze stalno što znači da strojovođe moraju raditi danju i noću, nedjeljom i blagdanima, a jedna smjena traje između 10 i 12 sati. Posao strojovođe može biti jednoličan i uspavljujući, osobito noću. Vrlo često strojovođe koji nisu u putničkom prijevozu nego u prijevozu tereta čekaju i satima na dostupnost kolodvoru ili trasi. Moguća su noćenja izvan kuće, u prenoćištima za željezničare i strojovođe često imaju problema sa spavanjem i odmorom, a obiteljski život je jako teško organizirati. Odgovornost strojovođa za živote putnika i velika materijalna sredstva koja su im povjerena vrlo je velika, što čini golem stres pogotovo zbog konstantne mogućnosti nesreće na pruzi.