Koja vrsta vijesti izaziva reakciju

Mediji se za našu pažnju moraju izboriti pored milijuna web stranica što je uvelike utjecalo na etiku novinarstva. Nekad je prihvaćena i dobra vijest bila ona koja je provjerena, aktualna i važna, a sada je dobra vijest samo ona na koju se klika.

Naslovi su se sveli na “udice” poput “Nevjerojatna nesreća na autoputu danas” (u kliknutom tekstu se tek navodi da se dogodila u Kanadi i da je vrlo vjerojatan i uobičajen sudar kakvi se događaju na stotine po cijelom svijetu), “Nećete vjerovati…”, “Evo zašto…”. Umjesto kvalitetne informacije koja nam je bitna, bombardirani smo senzacionalističkim udicama koje izazivaju digitalni podražaj. Mediji i publika ušli su u katastrofalni krug pakiranja sadržaja, gdje je opravdanje medija da nude ono što publika zaista želi, a u isto vrijeme kultiviraju svijest publike da reagira samo na senzacionalizam bez kvalitete. Tradicionalno informativno novinarstvo postoji još samo u tragovima i skoro u potpunosti se ubija vjerodostojnost forsiranjem histeričnih konstrukcija.

Kvaliteta istraživanja neke vijesti nije u fokusu, fokus medija je isključivo na dobivanju publike.

U tolikoj mjeri se to pojačalo zadnjih godina da se pojavila i jedna nova kategorija – lažne vijesti (fake news). Lažne vijesti kao pojam pojavile su se prvi put u doba prve predsjedničke kandidature Donald Trump-a. Ovo nisu samo pretjerano istaknute činjenice koje privlače pažnju, lažne vijesti su u potpunosti izmišljene, ali tako da iskorištava želje većinske publike da dobivaju informacije u koje žele vjerovati. U to vrijeme kao proizvođači lažnih vijesti istaknula se skupina iz Makedonije, a mediji su objeručke prihvatili bez provjere sve navode koje je unajmljena skupina plasirala pošto su uvidjeli da publika želi čitati na takav način pakirane informacije. Mediji nisu smatrali da imaju odgovornost zbog dijeljenja laži dok god oni nisu samu laž započeli, što je u potpunosti pogrešno.
I dijeljenje sadržaja stvara ako ne zakonsku, onda definitivno moralnu odgovornost.

Europska komisija i velike internetske platforme poput Meta, Google, Twitter, TikTok u prošloj godini potpisali su novi Kodeks o suzbijanju dezinformacija gdje se iscrpno i jasno navode obveze platformi kod smanjivanja dezinformacija i sprječavanja manipuliranja publike. Ne očekuje se od njih da u potpunosti izanaliziraju svaku vijest koja bi mogla biti lažna, ali se očekuje da daju mogućnost korisnicima da označe sumnjive informacije, izbace lažne korisničke račune i botove i spriječe dijeljenje sadržaja stvorenog deepfake tehnologijom.

Charlie Beckett, profesor na London School of Economics and Political Science smatra da su lažne vijesti najbolje što se moglo dogoditi za “popravak” novinarstva. Golema ekspanzija lažnih vijesti kod pojave globalnih kriza ili previjanja, a pogotovo kod pandemije covid-a, zasitila je publiku i oni više ne žele da budu pod adrenalinom zbog informacije, nego samo informirani sa zdravim i lako čitljivim činjenicama koje im ne izazivaju histeriju i stres. Postoji nada da će novinarstvo u budućnosti opet biti profesionalno i plemenito zanimanje.