Kratka povijest satelita

Umjetni sateliti su svemirske letjelice bez posade, koje se kreću oko planeta ili nebeskih tijela. Postoje razne vrste satelita s raznim namjenama te se ideja prvog modernog satelita pripisuje Jules Verneu, dok je Newton još 1687. godine postavio teoretsku mogućnost postavljanja satelita u orbitu.

Ipak, kao brojni napreci čovječanstva, prvi satelit je proizašao iz rata – Hladnog rata. Sergej Koroljov je bio glavni projektant prvog umjetnog satelita Sputnika 1, kojeg su lansirali Sovjeti 1957. godine. „Suputnik“ je mjerio razne parametre i komunicirao sa Zemljom. Sputnik 1 je bio ogroman korak naprijed za telekomunikacije i svemirsku tehnologiju.

Kako su SAD i SSSR bili u Hladnom ratu, Sputnik 1 je potaknuo još jače natjecanje u lansiranju satelita za komunikacije. Tijekom 1960-ih i 1970-ih, lansirano je mnogo satelita, koji su omogućili telefonske razgovore, prijenos televizijskog programa i drugih podataka preko velikih udaljenosti.

Mnoge svrhe satelita

Danas, sateliti se koriste za mnoge različite svrhe, uključujući navigaciju, meteorološke prognoze, Internet, fotografiranje Zemlje i svemira i slično. Sateliti se i dalje koriste u vojne svrhe za različite zadatke, poput izviđanja. Samo neki od najpoznatijih i najkorisnijih satelita su Landsat (koji je 40 godina arhivirao Zemljinu povijest), SPOT (precizan teleskop koji je bilježio Zemljinu vegetaciju i Černobil), te TRMM (proučava oblake i pomaže predvidjeti globalne katastrofe i promjene).

Sateliti su danas napredniji nego ikada, a očekuje se da će se nastaviti koristiti za napredak znanosti i poboljšanje života pa čak i usporavanje klimatskih promjena. Život je danas gotovo nezamisliv bez satelita.