Što je sezonska depresija
Foto: Unsplash
Ako se svake zime ili ljeta osjećaš tmurnije, tužnije i nemaš energije, postoji još ljudi poput tebe. Zapravo je ova pojava toliko česta da ju je Norman Rosenthal definirao kao sezonski afektivni poremećaj (SAD). Kasnije su podaci pokazali da SAD varira i ovisno o geografskom položaju.
Normalno je da su ljudi nešto lošije raspoloženi zimi, ali SAD ima simptome kliničke depresije poput konstantnog lošeg raspoloženja, gubljenja interesa i promjene u energiji i prehrani. Također, SAD ovisi i o spolu. Čak tri puta više žena pati od SAD-a od muškaraca. Vjeruje se da je glavni okidač SAD-a smanjenje broja sunčanih sati, odnosno duže noći. Tako nam se poremeti ispuštanje melatonina i poremeti cirkadijski ritam. No, i s ovom teorijom i dalje nije jasno zašto se pojavljuje SAD, a ne samo umor.
Ali što je s ljetnom depresijom?
Uzrok ljetnog SAD-a još nije poznat, ali su glavni kandidati za uzrok vrućina i visoka vlaga u zraku. Čak su posljednjih godina uočeni uzorci povećanja negativnog govora na društvenim mrežama, s porastom temperature zraka.
Suzbijanje simptoma
Jedan od uvriježenih pokušaja suzbijanja simptoma SAD-a uključuje gledanje u posebno jako svjetlo, u trajanju do pola sata odmah nakon buđenja. Obavezna preporuka je i dodatan unos vitamina D. Najbolji izvor vitamina D je sunce, što nam ne pomaže baš zimi, a i osobe s tamnom puti moraju se izložiti suncu 3-5 dulje da bi proizvele istu količinu vitamina D kao i svjetlopute osobe. Glavnina vitamina D stvara se u koži pod utjecajem sunčevog zračenja, a unos ovoga vitamina putem hrane u prosjeku je vrlo malen i iznosi svega 20% od ukupnih dnevnih potreba. Najjači prirodni izvori vitamina D3 u hrani su ulje jetre bakalara, zatim općenito masnija riba poput tune, srdele, lososa, skuše, pa žumanjak jajeta i goveđa jetra.
Osim navedenog bitno je održavati ritam spavanja, imati uređenu večernju rutinu, hraniti se uravnoteženo, provoditi što više vremena na otvorenom.
Ako se teško nosite sa svojom promjenom raspoloženja izbjegavajte samodijagnosticiranje. Porazgovarajte sa stručnjakom, koji može dati koristan i ne štetan savjet, a u krajnjem slučaju i potrebi i pripisati antidepresive.
