Mentalna higijena

Osim svom fizičkom izgledu jednaku pažnju moramo posvećivati i svojim osjećajima. Održavanjem mentalne higijene brinemo o svom zdravlju i taj aspekt sve više dobiva na značaju kako se povećavaju stres faktori naše svakodnevice. Krenite od “Mindcare” rutine, organizirajte vrijeme za sebe, razmislite koliko se uspoređujete s drugima, koliko ste pod pritiskom svoje okoline, raščistite misli (ako je potrebno i uz pomoć stručnjaka). Uči iz svojih pogrešaka, poboljšaj komunikaciju s prijateljima, obitelji i kolegama, razumi svoje emocije i nauči se nositi s negativnim komentarima. Osim rutine koju sami možemo uvesti u naš život, ostale metode su meditacija, psihoterapija i razne alternativne terapije.

Naziv mentalna higijena (psihohigijena) prvi je upotrijebio William Sweetzer davne 1843. Pokušaji sprječavanja mentalnih bolesti i poboljšanja mentalnoga zdravlja temeljili su se na pretpostavci da socijalna sredina utječe na mentalno zdravlje i bolest. Daljnji pomak prema sustavnom djelovanju učinio je Clifford Whittingham Beers 1908., kada je objavio knjigu “Um koji je našao sama sebe” (A Mind That Found Itself) i osnovao Društvo za mentalnu higijenu. Prvo takvo društvo u Hrvatskoj osnovano je 1933. u Zagrebu i bilo je usmjereno na uklanjanju patogenih čimbenika koji štete duševnomu zdravlju pojedinca i zajednice povezujući se s kulturnim utjecajima, obrazovnim sustavom, ekonomijom, zdravstvom, i onim najistaknutijim danas, urbanizacijom.

Mentalno zdravlje obuhvaća stanje emocionalne ispunjenosti i stabilnosti, osjećaj zadovoljstva i sreće, osjećaj socijalne pripadnosti i sposobnost održavanja zdravih međuljudskih, poslovnih i ljubavnih odnosa. Mentalno zdrava osoba je kreativna, inovativna, poletna i ne boji se izazova, željna je stvaranja i teži ka samorealizaciji.
Stanje narušenog mentalnog zdravlja uzrokuju stresori. Stresori mogu biti fiziološki (bolest), unutarnji (psihološki, socijalni, genetski) ili vanjski (fizička trauma). Najteže je prepoznati na vrijeme psihološke unutarnje stresore koji su uzrokovani nesigurnošću, razočarenjem, strahom i tjeskobom, ali i snažnim veseljem koje nam poremeti ravnotežu i uzrokuje pad psihe kada uzrok veselja završi i ne ponovi se. Socijalni unutarnji stresori su sve prisutniji, društvene mreže čine da nam je teže odmaknuti se od negativnih osoba i komentara koji bi nam mogli izazvati osjećaj poniženosti.

Izvješće Stanje djece u svijetu za 2021. pokazuje kako u Hrvatskoj gotovo 12 posto djece i mladih od 10 do 19 godina, odnosno njih gotovo 50 tisuća, ima probleme s mentalnim zdravljem, ali i da velik postotak mladih ne dobiva potrebnu pomoć te se sami suočavaju s osuđivanjem i neprepoznavanjem njihovih problema.

Podcjenjivanje važnosti brige o mislima i osjećajima nije zdravo, uz svakodnevne i brojne izazove poput školovanja, zaposlenja, odnosa s vršnjacima, nasilja u obitelji ili na društvenim mrežama pa sve do nedavnih događaja poput pandemije, potresa, rata i izbjegličke krize, mentalna higijena bi trebala biti općeprihvaćena u našem društvu, u istom statusu kakav ima dentalna ili fizikalna higijena.