Najveće znanstveno otkriće u Hrvatskoj

Andrija Mohorovičić otkrio je da zemljina utroba nije homogena, nego da postoje barem dva različita sloja (kora i plašt). Po njemu je ta granica kore i plašta dobila naziv Mohorovičićev diskontinuitet (ili skraćeno Moho).

Krater na Mjesecu i asteroid dobili naziv po Mohorovičiću

Ono što nam je posebno zanimljivo sada, je činjenica da je ovo Mohorovičićevo otkriće postalo najveće znanstveno otkriće u Hrvatskoj, a koliko je cijenjen u svjetskoj znanosti pokazuje i činjenica da je po njemu nazvan jedan krater na Mjesecu i jedan asteroid (8422 Mohorovičić).

Gdje postoji Mohorovičićev diskontinuitet?

Mohorovičićev diskontinuitet postoji svuda na Zemlji i najveća je prirodna tvorba na našem planetu. Prosječna mu je dubina 33 km. Ispod oceana kora je najtanja (5–10 km), dok ispod najviših planina dosiže debljinu od 70-ak km. U Hrvatskoj najdublji je ispod Velebita i Dinare (oko 42 km), a najplići ispod južnog Jadrana i istočne Slavonije (25 km).