Vegetarijanstvo

Sve više ljudi širom svijeta odlučuje se na vegetarijansku prehranu koja se temelji na namirnicama biljnog porijekla. Sve manje se ta prehrana promatra kao alternativna, već kao poboljšani stil života. Činjenica jeste da je s povećanim konzumerstvom prehrana čovjeka krenula u krivom smjeru. Mi jesmo po definiciji svejedi, ali količina mesa koju konzumiramo naspram žitarica, voća, povrća, mahunarki je prevelika.

Industrija mesa je postala najveći zagađivač ozonskog omotača, preraspodjela hrane je neuravnotežena zbog masivne količine zemljišta, biljne hrane, energije i vode potrebne za stočarsku proizvodnju. Prema Smithsonian Institutu, ekvivalent sedam nogometnih igrališta šuma se uništi svake minute kako bi se napravilo više površina za stočarsku proizvodnju (ispaša, proizvodnja stočne hrane). Potrebno je 16 kg žitarica za proizvodnju 1 kg mesa. Za dobivanje 1 kcal iz životinjskih proizvoda, potrebno je 11 x više energije iz fosilnih goriva nego za 1 kcal biljnih proteina. Dakle, nedostaci prekomjernog konzumiranja mesa su golemi, daleko veći od direktne štetnosti za naš organizam.

U nekom času zavarali smo sami sebe mišlju da nam je jedino meso ukusno, potrebno i lako dostupno. U vegetarijanstvu se ne koristi meso niti jedne životinje, uključujući i ribu, morske plodove, dok kod veganstva osim mesa ne koristi se baš niti jedan proizvod dobiven od životinje, bez obzira na to što ne dolazi do smrti životinje kod dobivanja, kao što su mlijeko, maslac, sir životinjskog porijekla, med, jaja.

Vegetarijanska prehrana je razrađena do tog detalja da ima mnogo proizvoda mesu ekvivalentnih okusom, izgledom te količinom proteina. Jedan od popularnijih proizvoda je seitan. Sem što ga je moguće kupiti u bilo kojoj trgovini, sem što ga vrlo lako možete napraviti i sami. Seitan je kuhani pšenični gluten koji sadrži visok udio bjelančevina i nizak udio masti. Tako 100 g seitana sadrži čak oko 23 g bjelančevina. Seitan je idealna dijetalna namirnica jer ima nisku kalorijsku vrijednost i ne sadrži kolesterol. Prosječno 100 g proizvoda ima oko 116 kcal.
Seitan je i dobar izvor željeza. 100 g seitana zadovoljava 6-10% dnevnog unosa vitamina C, tiamina, riboflavina, niacina i željeza. Seitan mariniran soja sosom sadrži sve esencijalne aminokiseline.

Slijedi tajna najjednostavnijeg recepta: ako koristite čisto pšenično glutensko brašno eliminirate najgori dio izrade seitana – ispiranje škroba iz brašna.

• 500 g čistog pšeničnog glutenskog brašna (ovo brašno možete naći u bolje opremljenim trgovinama zdrave hrane)
• 50 g brašna tipa 850
• oko 3 dcl vode
• začini po želji, soja sos, zelenje za juhu
• gaza

Pomiješajte glutensko brašno, jako malo običnog brašna, vodu i začine dok ne dobijete gumastu masu koju možete formirati u željenom obliku, kugla, štruca, kobasica. Umotavanjem u gazu postižete da prilikom kuhanja gumasta masa zadrži željeni oblik. Nemojte jako svezati gazu jer tijesto tijekom kuhanja malo naraste. Prvo zakuhajte u običnoj vodi, a onda svoj budući seitan prebacite u začinjenu vodu u kojoj se kuhalo zelenje i soja sos. Pošto je seitan u principu samo brašno i voda vrlo jednostavnog, nepamtljivog okusa, pomozite mu da upije okuse koji vam se dopadaju. Nakon što se kuhao oko sat vremena, ostavite ga da se ohladi u istoj vodi, stisnite i ocijedite. Dalje se sa seitanom ponašajte kao da je komad mesa, pohajte, bacite na roštilj, meljite, punite sarmu, sušite za kobasice.

Dobar tek!